<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
	<channel>
		<title>Selo Vlaska</title>
		<link>http://vlaskainfo.ucoz.com/</link>
		<description></description>
		<lastBuildDate>Sun, 12 Jan 2014 10:47:53 GMT</lastBuildDate>
		<generator>uCoz Web-Service</generator>
		<atom:link href="https://vlaskainfo.ucoz.com/news/rss" rel="self" type="application/rss+xml" />
		
		<item>
			<title>Nemojte bacati koru od limuna, upotrijebite je kao izvor zdravlja</title>
			<description>&lt;h1 class=&quot;post-title single&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/h1&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;

 
 
 &lt;/font&gt;&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;img class=&quot;aligncenter size-large wp-image-2073&quot; alt=&quot;Kora od limuna&quot; src=&quot;http://zdravapriroda.com/wp-content/uploads/2013/12/limun_pesticidi_ko_427620S1-620x310.jpg&quot; height=&quot;279&quot; width=&quot;558&quot;&gt;Vjerovatno
 ste do sada nakon cijeđenja limunovog soka bacali koru limuna. Upoznat 
ćemo vas sa sastojcima i koristima kore limuna te načina na koji je 
možete iskorisiti za prevenciju i liječenje različitih zdravstvenih 
problema.&lt;/strong&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Limunova kora sadrži od 5 do 10 puta više vitamina od limunovog soka.
 Neki od najvažnijih su : Vitamini C, A, beta karoten, kalcijum, 
magnezijum i potazijum.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Kora sadrži sastojke važne u borbi protiv kancerogenih elemenata u 
tijelu. Najva...</description>
			<content:encoded>&lt;h1 class=&quot;post-title single&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/h1&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;

 
 
 &lt;/font&gt;&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;strong&gt;&lt;img class=&quot;aligncenter size-large wp-image-2073&quot; alt=&quot;Kora od limuna&quot; src=&quot;http://zdravapriroda.com/wp-content/uploads/2013/12/limun_pesticidi_ko_427620S1-620x310.jpg&quot; height=&quot;279&quot; width=&quot;558&quot;&gt;Vjerovatno
 ste do sada nakon cijeđenja limunovog soka bacali koru limuna. Upoznat 
ćemo vas sa sastojcima i koristima kore limuna te načina na koji je 
možete iskorisiti za prevenciju i liječenje različitih zdravstvenih 
problema.&lt;/strong&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Limunova kora sadrži od 5 do 10 puta više vitamina od limunovog soka.
 Neki od najvažnijih su : Vitamini C, A, beta karoten, kalcijum, 
magnezijum i potazijum.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Kora sadrži sastojke važne u borbi protiv kancerogenih elemenata u 
tijelu. Najvažniji sastojci su salvestrol Q40 i limonela koji su poznati
 elementi u borbi protiv kancerogenih ćelija u ranoj fazi i to posebno 
raka dojke, debelog crijeva i kože.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Limunova kora prepuna je Vitmina C i P (flavonoidi) koji u 
kombinaciji čiste krvne sudove i snižavaju LDL holesterol te krvni 
pritisak. Limunova kora izvrsna je i za prevenciju osteoporoze odnosno 
za jačanje kostiju.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;h3&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Recept za sok od limunove kore&lt;/font&gt;&lt;/h3&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Dva limuna operete deterdžentom ili sapunom. Kada iscjedite sok iz 
njih preostalu koru isjecite na što sitnije kriškice ili kockice. 
Zalijete je sa 2-3 dcl tople vode. Ostavite da stoji 12 sati. Dobiveni 
sok pijete svakih 3 sata po dvije supine kašike, te prije i poslije 
svakog obroka u istoj količini. Kada potrošite sav sok napravite novi i 
postupak ponavljate. Ovaj recept je idealan za arterosklerozu, 
holesterol i visok pritisak i to zbog visoke koncentracije vitamina P 
koji čisti krvne žile i jača krvožilni sistem u sadejstvu sa vitaminom 
C.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;h3&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Konzumacija limunove kore&lt;/font&gt;&lt;/h3&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Najbolji način konzumiranja same limunove kore je sljedeći: Limun 
dobro operete deterdžentom ili sapunom. Nakon toga ga zamrznete u 
zamrzivaču. Kada spremate jelo izvadite i naribajte koru preko salata, 
supa, ribe, šnicli ili drugih jela po vašem ukusu. Posebno je 
preporučljivo naribati koru u topli čaj, sačekati malo da otpusti sok i 
onda piti čaj. Na ovaj način dobićete osvježavajući ukus jela ali što je
 još važnije veliku dozu vitamina i antikancerogenih elemenata kako 
biste pojačali zaštitu vašeg organizma od raka i bolesti krvožilnog 
sistema.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Limun možete i svjež narendati u različita jela ili čaj ali je tada za razliku od zamrzavanja njegov vijek trajanja kraći.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Bilo bi idealno ako možete pronaći limun iz organskog uzgoja .U 
suprotnom ga operate dobro ili držite u rastvoru sirćeta i vode 10-15 
minuta prije upotrebe kore kako biste ukolinili evntualne nečistoće ili 
hemikalije sa njegove površine. Ovde možete naći upute kako očistiti 
voće od hemikalija.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/nemojte_bacati_koru_od_limuna_upotrijebite_je_kao_izvor_zdravlja/2014-01-12-71</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/nemojte_bacati_koru_od_limuna_upotrijebite_je_kao_izvor_zdravlja/2014-01-12-71</guid>
			<pubDate>Sun, 12 Jan 2014 10:47:53 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Srbija za godinu dana manja za 60.000 ljudi</title>
			<description>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Grad veličine Zaječara nestao je za poslednjih 
godinu dana. Najnoviji podaci vitalne statistike u Srbiji koje je juče 
objavio Republički zavod za statistiku pokazuju da je zbog negativnog 
prirodnog priraštaja i odlaska iz zemlje broj stanovnika manji za gotovo
 60.000.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;a rel=&quot;orig&quot; class=&quot;pop&quot; href=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-07-15/361294_1213preview_origh.jpg?ver=1373918345.jpg&quot;&gt;&lt;div class=&quot;img_left intext_lightbox&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-07-15/361294_1213preview_hf.jpg?ver=1373918345&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;281&quot; width=&quot;240&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;potpis&quot; style=&quot;width:240px;&quot;&gt;Kliknite za uvećanje (+)&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Krivulja koja je 80-ih godina prošlog veka krenula nadole u Vojvodini
 (iz godine u godinu manji broj stanovnika), a 90-ih se proširila na 
celu Srbiju nije prestala da se spušta. Poslednji poda...</description>
			<content:encoded>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Grad veličine Zaječara nestao je za poslednjih 
godinu dana. Najnoviji podaci vitalne statistike u Srbiji koje je juče 
objavio Republički zavod za statistiku pokazuju da je zbog negativnog 
prirodnog priraštaja i odlaska iz zemlje broj stanovnika manji za gotovo
 60.000.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;a rel=&quot;orig&quot; class=&quot;pop&quot; href=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-07-15/361294_1213preview_origh.jpg?ver=1373918345.jpg&quot;&gt;&lt;div class=&quot;img_left intext_lightbox&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-07-15/361294_1213preview_hf.jpg?ver=1373918345&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;281&quot; width=&quot;240&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;potpis&quot; style=&quot;width:240px;&quot;&gt;Kliknite za uvećanje (+)&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/a&gt;&lt;/font&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Krivulja koja je 80-ih godina prošlog veka krenula nadole u Vojvodini
 (iz godine u godinu manji broj stanovnika), a 90-ih se proširila na 
celu Srbiju nije prestala da se spušta. Poslednji podaci pokazuju da je 
broj stanovnika u Srbiji u 2012. godini bio manji za tačno 59.879 osoba 
nego 2011. godine.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;- To je prosto trend koji se, koliko možemo da procenimo prema 
izloženim indikatorima i prema projekciji broja stanovnika, neće 
zaustaviti u budućnosti - pesimistično procenjuje mr Gordana Bjelobrk, 
šef Odseka za demografiju Republičkog zavoda za statistiku.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Demografski podaci za Srbiju u poslednjih godinu dana (dopunjeni 
podacima sa popisa stanovništva) potvrđuju trend koji nam je poznat 
odranije - da u Srbiji više ljudi umre nego što se rodi. I dalje imamo 
visoku stopu negativnog prirodnog priraštaja, a nije mnogo pomoglo što 
je ove godine rođeno više beba nego lane. &lt;/font&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
- Rođeno je tačno 1.659 beba više nego prošle godine, a broj umrlih je manji za 535 u istom periodu - precizira Bjelobrk.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Depopulacija teritorije nastavljena je i zbog migracija, odnosno 
neprekinutog odlaska u inostranstvo, većinom mladih ljudi. Procenjuje se
 da je u poslednjoj deceniji svake godine Srbiju napustilo oko 15.000 
ljudi.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
- Ta migracija će se nastaviti bar dok ne uđemo u Evropsku uniju - kaže 
za „Blic&quot; Vladimir Nikitović, demograf, naučni saradnik Centra za 
demografska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Statističari su procenili da je broj stanovnika u ovom trenutku oko 7,2 
miliona, a ako se nastavi ovakvim tempom, na sledećem popisu pašćemo 
ispod šest miliona.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
- Sasvim je izvesno da će broj stanovnika u Srbiji na sledećem popisu 
biti ispod šest miliona. Očekuje se da Srbija izgubi oko pola miliona 
ljudi u tom periodu što zbog negativnog prirodnog priraštaja, što zbog 
odlaska iz zemlje - ocenjuje Nikitović.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Procene, dodaje on, koje se prave do 2050. godine govore da će se 
stanovništvo Srbije do tog vremena smanjiti za cela dva miliona!
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
I dok kao narod nestajemo fizički, bar nam je stanje u brakovima 
(statistički) bolje nego pre godinu dana. Manje se razvodimo, pa je tako
 2012 godine bilo 879 razvoda manje nego 12 meseci ranije. Brakovi 
najduže traju u Jablaničkoj i Podunavskoj oblasti, a najviše se razvode 
parovi u Srednjobanatskoj oblasti, kažu statističari.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
S druge strane, smanjen je i broj sklopljenih brakova, mada ne za mnogo,
 svega 3,3 odsto. U Srbiji se godišnje venča (računajući i po drugi ili 
treći put) oko 35.000 parova. Granica stupanja u brak decenijama ostaje 
gotovo ista. Žene se prvi put udaju sa 28, a muškarci sa 30 godina.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Zanimljiv je podatak da supružnici imaju najčešće (65 odsto) isti nivo 
obrazovanja. Međutim, ako je nivo obrazovanja različit, onda je nevesta u
 20 odsto slučajeva obrazovanija od mladoženje, a mladoženja od neveste u
 svega 15 odsto slučajeva.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Bebe se najviše rađaju u Tutinu, Novom Pazaru, Sjenici i Preševu, a 
severnije u beogradskoj opštini Zvezdara i vojvođanskoj prestonici Novom
 Sadu. &lt;/font&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Crna statistika o broju samoubistava, smrti novorođenčadi i bolestima, za poslednjih godinu dana pokazuje lagano posustajanje.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Samnjen je broj onih koji dižu ruku na sebe , ali ne mnogo - svega 11. 
Broj umrlih nasilnom smrću takođe je neznatno manji, 40. Samnjen je i 
broj umrle dece na 1.000 stanovnika, sa 6,3 na 6,2, a što se umiranja od
 bolesti tiče, prvo mesto i dalje zauizimaju bolesti srca i krvnih 
sudova. One odnose najviše života, i to nezavisno od toga da li je reč o
 muškarcima ili ženama i da li oni žive u bučnom i zagađenom centru 
Beograda ili na Pešterskoj visoravni.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
Prosečan očekivani životni vek u Srbiji uklapa se u statistike regiona i
 iznosi 73,9 godina, a većina umire u periodu od 75-84. godine.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;font size=&quot;2&quot;&gt;
- Očekivano trajanje života za muškarca u Srbiji je 72 godine, a za žene 77 godina - prenosi Gordana Bjelobrk.
&lt;/font&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/srbija_za_godinu_dana_manja_za_60_000_ljudi/2013-07-17-70</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/srbija_za_godinu_dana_manja_za_60_000_ljudi/2013-07-17-70</guid>
			<pubDate>Tue, 16 Jul 2013 20:42:50 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>ODLUČENO Na Hrvate za 500 dinara</title>
			<description>&lt;p class=&quot;uvodni_tekst&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Apelujemo dа fer i sportskim ponаšаnjem i 
nаvijаnjem, respektujući protivnikа i sve аktere utаkmice, još jednom 
nаprаvimo nezаborаvni аmbijent i time pomognemo nаjboljim fudbаlerimа 
nаše zemlje, saopštio je Savez.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;full_slika&quot; align=&quot;center&quot;&gt;
 &lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.medio.rs/news_images/n72807.jpg&quot; height=&quot;322&quot; width=&quot;495&quot;&gt;&lt;/font&gt;
 &lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 
 
 &lt;/font&gt;&lt;div id=&quot;v_social&quot;&gt;
 &lt;br&gt;&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;strong&gt;Fudbalski savez Srbije&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;odredio je cene ulaznica za meč kvalifikacija za&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Svetsko prvenstvo sa Hrvatskom&lt;/strong&gt;, koji se igra šestog septembra na stadionu&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Crvene zvezde.&lt;/strong&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Najjeftinije ulaznice za južnu i severnu tribinu koštaće 500 dinara, 
istok boč...</description>
			<content:encoded>&lt;p class=&quot;uvodni_tekst&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Apelujemo dа fer i sportskim ponаšаnjem i 
nаvijаnjem, respektujući protivnikа i sve аktere utаkmice, još jednom 
nаprаvimo nezаborаvni аmbijent i time pomognemo nаjboljim fudbаlerimа 
nаše zemlje, saopštio je Savez.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;full_slika&quot; align=&quot;center&quot;&gt;
 &lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.medio.rs/news_images/n72807.jpg&quot; height=&quot;322&quot; width=&quot;495&quot;&gt;&lt;/font&gt;
 &lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 
 
 &lt;/font&gt;&lt;div id=&quot;v_social&quot;&gt;
 &lt;br&gt;&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;strong&gt;Fudbalski savez Srbije&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;odredio je cene ulaznica za meč kvalifikacija za&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Svetsko prvenstvo sa Hrvatskom&lt;/strong&gt;, koji se igra šestog septembra na stadionu&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Crvene zvezde.&lt;/strong&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Najjeftinije ulaznice za južnu i severnu tribinu koštaće 500 dinara, 
istok bočno iznosiće 1.000 dinara, a centralni deo ove tribine 
1.500.&amp;nbsp;Cena karata za bočni deo zapadne tribine je 1.500 dinara, dok su 
najskuplje karte one za centralni deo zapadne i iznose 2.000 dinara.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&quot;&lt;strong&gt;Fudbalski savez Srbije&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;pozivа sve koji žele dа zаuzmu svojа mestа u petаk, šestog septembrа 2013, nа Stаdionu&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Crvene zvezde&lt;/strong&gt;&amp;nbsp;i bodre reprezentаciju&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Srbije&lt;/strong&gt;,
 dа nа vreme kupe ulаznice premа uputstvimа kojа ćemo odrediti. Uz to, 
kаo i uvek, i ovom prilikom аpelujemo dа fer i sportskim ponаšаnjem i 
nаvijаnjem, respektujući protivnikа i sve аktere utаkmice, još jednom 
nаprаvimo nezаborаvni аmbijent i time pomognemo nаjboljim fudbаlerimа 
nаše zemlje i u ovom meču&quot;, saopštio je&amp;nbsp;&lt;strong&gt;Savez&lt;/strong&gt;.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;span style=&quot;font-weight: bold;&quot;&gt;Cene ulaznicа utаkmicu Srbijа - Hrvаtskа&lt;/span&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Sever i Jug: 500 dinаrа&lt;br&gt;Istok sа strаnа: 1.000 dinаrа&lt;br&gt;Istok centаr: 1.500 dinаrа&lt;br&gt;Zаpаd sа strаnа: 1.500 dinаrа&lt;br&gt;Zаpаd centаr: 2.000 dinаrа&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/odluceno_na_hrvate_za_500_dinara/2013-07-10-69</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/odluceno_na_hrvate_za_500_dinara/2013-07-10-69</guid>
			<pubDate>Wed, 10 Jul 2013 19:47:42 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Priča iz Bosne potresla Balkan: Neobično prijateljstvo policajca i devojčice bez doma</title>
			<description>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Fejsbuk nekada ima negativne posledice po društvo, 
ali nam svakodnevno donosi pozitivne i zanimljive priče koje nas 
ostavljaju bez daha. Tako se, naime, juče na Fejsbuku pojavila nova hit 
fotografija koja nas čini nasmejanim i tužnim, istovremeno. Na 
fotografiji je Sanjin Rašidović i &apos;&apos;Mala Anika&apos;&apos;. Sanjin je pripadnik 
policije iz Goražda, i prijatelj je s devojčicom bez doma.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-05-15/341475_anika_ff.jpg?ver=1368623143&quot; height=&quot;353&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Sanjin Rašidović s malom Anikom&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Pročitajte šta je Sanjin Rašidović &lt;a target=&quot;_blank&quot; href=&quot;https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10201157793456857&amp;amp;set=a....</description>
			<content:encoded>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Fejsbuk nekada ima negativne posledice po društvo, 
ali nam svakodnevno donosi pozitivne i zanimljive priče koje nas 
ostavljaju bez daha. Tako se, naime, juče na Fejsbuku pojavila nova hit 
fotografija koja nas čini nasmejanim i tužnim, istovremeno. Na 
fotografiji je Sanjin Rašidović i &apos;&apos;Mala Anika&apos;&apos;. Sanjin je pripadnik 
policije iz Goražda, i prijatelj je s devojčicom bez doma.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-05-15/341475_anika_ff.jpg?ver=1368623143&quot; height=&quot;353&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Sanjin Rašidović s malom Anikom&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Pročitajte šta je Sanjin Rašidović &lt;a target=&quot;_blank&quot; href=&quot;https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10201157793456857&amp;amp;set=a.1071498277604.12949.1530540975&amp;amp;type=1&amp;amp;theater&quot;&gt;napisao na svom Fejsbuk profilu&lt;/a&gt; o svom drugarstvu s Anikom:
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&apos;&apos;Mala Anika...&lt;br&gt;
U poslednje vreme u gradu se pojavila mala Romkinja Anika (ili kako reče
 ima još jedno ime ali ga ne zna), sa kojom sam postao &quot;drug&quot;, često 
progovorimo po koju reč, a naterala me je na razmišljanja gledajući nju i
 decu/unučad mojih prijatelja. Vesela je svako jutro, ponekad 
nenaspavana, uvek bosonoga, neuredne kose, ali urednog svakodnevnog 
obilaženja oko stolova, tražeći pola marke. Pre par dana je moja 
&quot;drugarica&quot; sva srećna došla da mi pokaze novu gumenu narukvicu oko 
ruke.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Nekoliko dana posle pokazuje mi ponosno novu sa plastičnim priveskom. Sa
 tim je srećna. Anika ima 5 ili 6 godina, ne zna ni ona, nije upisana u 
knjige rođenja, ima nekoliko braće i sestara. Nije birala, ali je dobila
 nesreću da je tako rođena, pa trči bosonoga oko stolova, neće ići u 
školu, noću stanuje u kartonskoj kutiji bez struje, vode, televizora, 
računara. Nema brigu da li će joj roditelji dopuniti račun jer nema 
mobilni telefon. Srećna je kad nije gladna.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Nakon naših svakodnevnih pozdrava &apos;Sohi - Soccere&apos; na romskom jeziku: 
&apos;Zdravo - Kako si&apos;, ispriča se sa nama kao velika. Ponekad ima ljutnju 
kada joj kažemo Nino, Jasenko ili ja da ode da se umije, ili hoćemo da 
joj obrišemo uprljane ručice maramicama, ali posluša i to strpljivo 
čekujući da dobije od nas neku &quot;markicu&quot; ili nešto za pojesti. Nije 
lukava, ako nešto jede dođe i upita me jesam li gladan nudeći mi pola 
sendviča. Kada je odvedem da jede, kaže ne zna koristiti viljušku i nož.
 Ako je žedna zadovoljna je i sa časom vode, mada ponekad ponosno u 
prolazu mahne flašicom soka.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Anika ili već kako se već zove, ne zna slova, ne zna sta su igrice za 
računar, nema roditelje koji je svaki dan voze autom u školu, ne zna 
kakav je problem kada nema &apos;WiFi&apos; mreže, neće nikad ići da učestvuje na 
školskoj priredbi gde će ponosni roditelji, rodbina i komšije da je 
gledaju u novoj haljinici. Nju niko ne uči da čita i piše, ona nema dom,
 a nema ni haljinu.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Nije imala ali ima... Danas smo je ja i moj drug Nino sreli i ona je 
srećna pričala sa nama kako joj je drago sto ima prijatelje kao mi... 
Otišli smo u radnju, Anika je ponosno odabrala pantalone i haljinicu, 
umila se vlažnim maramicama i bila je prava devojčica. Kasnije sam je 
sreo i rekla mi je da je nasla &quot;baletanke&quot; da joj se sviđaju i onda smo i
 njih kupili sa čarapicama iste boje pa mi je sva srećna ispričala kako 
joj govore &quot;kako si se sredila &quot; i ponosno je šetala sa mnom.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Kada sam kasnije u jednom meni posebno lepom društvu pio kafu, došla 
je i opet obrisala lice vlažnim maramicama, ponosno, naučila je to da 
radi, a na malenim prstićima pokazivala da je nalakirala nokte... Ipak, 
mnogi od nas možemo naučiti od nje. Ona ima iskren osmeh, kada je srećna
 to i pokaže, nema maske na licu kao većina ljudi, ne zna biti licemer, 
ona se bori da preživi...
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Odrastaće na ulici, bosonoga, spremati se za borbu sa životom na ulici, 
jer nije imala sreću da ima roditelje koji imaju normalnu kuću, normalan
 odgoj... Nju odgajaju ljudi na ulici kako se ophode prema njoj, neko 
drsko, neko lepo,ali ona ne mari za vaše brige sto ste ljuti, zbog vaših
 &quot;problema&quot; jer morate ići svaki dan na dobro plaćen posao, niste otišli
 kod frizera, kozmetičara, niste platili ratu kredita na vreme za neki 
možda bespotrebni svoj prohtev.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ona je samo jedna devojčica koja se bori da preživi. Niti jedan 
frizer ne želi da je odvedem da je sredi...I žao mi je Anike i takve 
dece, koja su najslađa u tim godinama, kada postavljaju milion pitanja, 
ali na njena pitanja niko joj ne daje odgovor...Svi će je oterati, a ona
 će i dalje neumorno morati obilaziti ulice i stolove da preživi.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Moja &quot;drugarica&quot; Anika je pravi borac, voleo bih kada bi neka porodica 
mogla da je udomi, da kao i svi mi ima svoje snove... Sretno joj bilo i 
neka je sreća prati&apos;&apos;.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/prica_iz_bosne_potresla_balkan_neobicno_prijateljstvo_policajca_i_devojcice_bez_doma/2013-05-16-68</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/prica_iz_bosne_potresla_balkan_neobicno_prijateljstvo_policajca_i_devojcice_bez_doma/2013-05-16-68</guid>
			<pubDate>Thu, 16 May 2013 15:56:02 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Ćuprija: Opština uzela pare od bolnice, pacijenti bez lekova</title>
			<description>&lt;div class=&quot;articleLead&quot;&gt;
 &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ćuprijska opština bez upozorenja skinula sa računa Opšte 
bolnice 12 miliona dinara. Novac je skinut zbog navodnog neizmirenog 
duga za građevinsko zemljište&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;
 &lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;fb_like&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;span style=&quot;height: 24px; width: 600px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;imgb&quot; align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.novosti.rs/upload/images/2013//04/08n/srb-CUPRIJA-Opsta-bolnica.jpg&quot; class=&quot;verticalArticleImage cboxElement&quot; alt=&quot; Zgrada Opšte bolnice u Ćupriji&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/2013//04/08n/srb-CUPRIJA-Opsta-bolnica_620x0.jpg&quot; alt=&quot; Zgrada Opšte bolnice u Ćupriji&quot; height=&quot;309&quot; width=&quot;549&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;articleBody&quot;&gt;
 
 &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;ĆUPRIJA - Rad Opšte bolnice, koja 
zbrinjava pacijente iz svih opština Pomoravskog okruga, od prošlog 
četvrt...</description>
			<content:encoded>&lt;div class=&quot;articleLead&quot;&gt;
 &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ćuprijska opština bez upozorenja skinula sa računa Opšte 
bolnice 12 miliona dinara. Novac je skinut zbog navodnog neizmirenog 
duga za građevinsko zemljište&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;
 &lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;fb_like&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;span style=&quot;height: 24px; width: 600px;&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;imgb&quot; align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://www.novosti.rs/upload/images/2013//04/08n/srb-CUPRIJA-Opsta-bolnica.jpg&quot; class=&quot;verticalArticleImage cboxElement&quot; alt=&quot; Zgrada Opšte bolnice u Ćupriji&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.novosti.rs/upload/thumbs/images/2013//04/08n/srb-CUPRIJA-Opsta-bolnica_620x0.jpg&quot; alt=&quot; Zgrada Opšte bolnice u Ćupriji&quot; height=&quot;309&quot; width=&quot;549&quot;&gt;&lt;/a&gt;&lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;articleBody&quot;&gt;
 
 &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;ĆUPRIJA - Rad Opšte bolnice, koja 
zbrinjava pacijente iz svih opština Pomoravskog okruga, od prošlog 
četvrtka drastično je otežan, jer je bolnica ostala bez novca za 
plaćanje lekova.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;inlineBanner&quot;&gt;


&lt;/div&gt; &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ćuprijska opština preko poreske administracije skinula 
je prošlog četvrtka sa bolničkog računa 12 miliona dinara koje je samo 
nekoliko sati ranije uplatio Repubički fond za zdravstveno osiguranje 
(RFZO). Reč je o namenskim sredstvima koja su ovoj ustanovi prebačena za
 plaćanje lekova, a prema rečima direktora dr Predraga Drenovakovića, 
novac je skinut zbog navodnog duga za gradsko građevinsko zemljište.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;-
 Mi smo sa opštinom avgusta prošle godine potpisali protokol o isplati 
tog duga, odnosno glavnice. Ona je tada iznosila 10 miliona dinara. 
Protokolom je predviđeno da pet miliona uplatimo odmah, a dalje svakog 
meseca po 500.000 dinara, do isplate glavnice. &lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;U
 međuvremenu je i Opštinsko veće donelo odluku da nam se otpiše kamata, 
ako redovno plaćamo rate. Sada smo došli u situaciju da opština ne 
sprovodi protokol i sopstvenu odluku o otpisu. Na ime kamate, koju su 
nam otpisali, skinuli su nam 10 miliona dinara i još dva miliona 
glavnice, iako rate redovno plaćamo. &lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;antrfile_right&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;b&gt;NOVI ČLANOVI UO IZ &quot;RAVANICE&quot; &lt;/b&gt;MADA
 je predsednik opštine Radosav Đorđević demantovao ranije za &quot;Novosti&quot; 
da opština na bilo koji način kadrira u bolnici, imenovanje novih 
članova UO iako po rešenju ministarke - govori suprotno. Od četiri nova 
člana, troje je iz Udruženja i fabrike keksa &quot;Ravanica&quot;, čiji je čelnik 
(i direktor) Đorđević. Predsednica UO je Dragana Jovanović, kojoj je ovo
 druga javna funkcija, jer je istovremeno i predsednica Skupštine 
opštine Ćuprija.&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ovo pokazuje izuzetno
 loš odnos lokalne samouprave prema bolnici i želju lokalne vlasti da 
što pre ovde dovede svog čoveka koji će odgovarati njihovim potrebama - 
kaže Drenovaković.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Samo dan pre ovog događaja u 
Upravnom odboru (UO) ove ustanove ministarka zdravlja u ime osnivača 
imenovala je bez obrazloženja četiri nova čoveka iako Odboru nije 
istekao mandat, a rešenja o njihovom imenovanju preuzela je predsednica 
UO &quot;na ruke&quot;. U sredu u osam ujutru rešenja o tim imenovanjima donela je
 u bolnicu lično da se zavedu, a već u 10 sati zakazala je sednicu na 
kojoj su novi članovi, kao većina, smenili direktora i predložili 
ministarstvu novog.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;- Novoimenovana predsednica nije
 za sednicu dostavila nikakav materijal. Na moj račun izrekla je niz 
optužbi bez dokaza, iako su sve moguće kontrole rada bolnice pokazale da
 je sve u redu. Nije mi dala reč da odgovorim, već je odmah stavila na 
glasanje moje razrešenje - objašnjava Drenovaković.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt; &lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;On je najavio podnošenje krivične prijave i protiv predsednika opštine Ćuprija Radosava Đorđevića.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt; 
 
 &lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/cuprija_opstina_uzela_pare_od_bolnice_pacijenti_bez_lekova/2013-04-09-67</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/cuprija_opstina_uzela_pare_od_bolnice_pacijenti_bez_lekova/2013-04-09-67</guid>
			<pubDate>Tue, 09 Apr 2013 15:45:42 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Sremuš ubica otrova</title>
			<description>&lt;h2 itemprop=&quot;description&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Nijedna biljka nije 
tako delotvorna u čišćenju želuca, creva i krvi kao ova i zato je 
idealna za detoksikaciju organizma posle duge zime&lt;/font&gt;&lt;/h2&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;

 

 &lt;/font&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;figure&gt;
 &lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://images2.kurir-info.rs/slika-900x608/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250111-288031.jpg&quot; class=&quot;img_popup_single&quot;&gt;
 &lt;img itemprop=&quot;image&quot; src=&quot;http://images2.kurir-info.rs/slika-620x333/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250111-288031.jpg&quot; alt=&quot;sremuš, ubica otrova, čišćenje želuca, čišćenje krvi, dodatak salatama&quot; height=&quot;208&quot; width=&quot;388&quot;&gt;
 
 &lt;/a&gt;&lt;/font&gt;

 
 &lt;/figure&gt;&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;


 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;std_text_area&quot; itemprop=&quot;articleBody&quot;&gt;
&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;U narodu vlada mišljenje da nijedna &lt;strong&gt;biljka &lt;/strong&gt;ne &lt;strong&gt;čisti tako dobro sistem za varenje i k...</description>
			<content:encoded>&lt;h2 itemprop=&quot;description&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Nijedna biljka nije 
tako delotvorna u čišćenju želuca, creva i krvi kao ova i zato je 
idealna za detoksikaciju organizma posle duge zime&lt;/font&gt;&lt;/h2&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;

 

 &lt;/font&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;figure&gt;
 &lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://images2.kurir-info.rs/slika-900x608/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250111-288031.jpg&quot; class=&quot;img_popup_single&quot;&gt;
 &lt;img itemprop=&quot;image&quot; src=&quot;http://images2.kurir-info.rs/slika-620x333/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250111-288031.jpg&quot; alt=&quot;sremuš, ubica otrova, čišćenje želuca, čišćenje krvi, dodatak salatama&quot; height=&quot;208&quot; width=&quot;388&quot;&gt;
 
 &lt;/a&gt;&lt;/font&gt;

 
 &lt;/figure&gt;&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;


 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;std_text_area&quot; itemprop=&quot;articleBody&quot;&gt;
&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;U narodu vlada mišljenje da nijedna &lt;strong&gt;biljka &lt;/strong&gt;ne &lt;strong&gt;čisti tako dobro sistem za varenje i krv &lt;/strong&gt;kao ova.&lt;br&gt;&lt;strong&gt;Sremuš &lt;/strong&gt;ima
 veliku lekovitu moć, a kažu da ga i medvedi traže kad se probude iz 
dubokog zimskog sna da bi njime očistili želudac, creva i krv, pa je 
otud i jedno od narodnih imena ove biljke medveđi luk. Pošto sušenjem 
gubi svojstva, treba ga jesti isključivo u svežem stanju.&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;strong&gt;Sad mu je vreme&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;Posle
 hladne zime fantastičnom brzinom čisti organizam od štetnih materija 
jer u sebi sadrži obilje eteričnih ulja, vredne mineralne soli, šećer, 
vitamin C, karotin, belančevine, masti i alicin. Lekoviti delovi biljke 
su mladi prolećni listovi, koji se beru u aprilu i &lt;a target=&quot;_blank&quot; href=&quot;http://www.popboxads.com/server/campain.php?utm_source=popbox&amp;amp;utm_medium=cpc&amp;amp;utm_campaign=popbox&amp;amp;idR=35929&amp;amp;oglId=2305&amp;amp;mId=301&amp;amp;burl=kurir-info.rs&amp;amp;t=1364315092&amp;amp;sc=d7ebfb0ea140a6f017edfaae543a9e32&amp;amp;dl=1&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid rgb(1, 141, 37); color: rgb(1, 141, 37); text-decoration: underline; cursor: pointer; background: none repeat scroll 0% 0% transparent; padding: 0px 0px 1px;&quot;&gt;maju&lt;/a&gt;, kao i lukovice, koje se skupljaju u letnjim i jesenjim mesecima.&lt;br&gt;&lt;br&gt;&lt;strong&gt;Lekovito dejstvo&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;Terapeutsko
 delovanje ove biljke jednako je dejstvu belog luka, a za to je zaslužna
 visoka koncentracija eteričnih ulja koja sadrže sumpor (alicin). Smatra
 se da povoljno deluje u lečenju arteroskleroze, visokog krvnog pritiska
 i niza želudačnih i crevnih tegoba, kao i bolesti jetre. Uzimanje 
ekstrakta sremuša pokazalo se korisnim u terapiji mnogih bolesti 
disajnog sistema (bronhitis i astma), jer pomaže da se lakše izluči 
višak sluzi iz pluća, pa se tako omogućuje iskašljavanje i lakše 
disanje. Delotvoran je i kao lek protiv crevnih parazita kod dece, a 
stimuliše i rad želuca i creva. Uspešno se primenjuje kod hematoma i 
otvorenih rana koje teško zaceljuju. Kao i beli luk, sremuš ima 
antibakterijsko delovanje.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;
&lt;div id=&quot;figure_288028&quot; class=&quot;figure &quot; align=&quot;center&quot;&gt;

 &lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://images2.kurir-info.rs/slika-900x608/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250066-288028.jpg&quot; class=&quot;img_popup_single&quot;&gt;
 &lt;img src=&quot;http://images2.kurir-info.rs/slika-620x333/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250066-288028.jpg&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;250&quot; width=&quot;466&quot;&gt;
 
 &lt;/a&gt;&lt;/font&gt;

 
&lt;/div&gt;
&lt;div id=&quot;figure_288030&quot; class=&quot;figure &quot; align=&quot;center&quot;&gt;

 &lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;a href=&quot;http://images.kurir-info.rs/slika-900x608/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250066-288030.jpg&quot; class=&quot;img_popup_single&quot;&gt;
 &lt;img src=&quot;http://images.kurir-info.rs/slika-620x333/sremus-ubica-otrova-ciscenje-zeluca-ciscenje-krvi-dodatak-salatama-1364250066-288030.jpg&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;250&quot; width=&quot;467&quot;&gt;
 
 &lt;/a&gt;&lt;/font&gt;

 
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;txtbox &quot;&gt;
&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;strong&gt;U kuhinji&lt;/strong&gt;&lt;br&gt;&lt;br&gt;Listovi sremuša mogu se upotrebiti 
kao dodatak salatama ili varivu, pržiti s jajima, iseckati i staviti u 
namaze poput maslaca ili krem-sira, a mogu se dodati kao začin čorbama i
 supama. Takođe se može spremati kao spanać ili kao zelena salata... 
Ukoliko protrljate bilo koji deo biljke među prstima, osetićete 
karakterističan miris belog luka. Sremuš je uveliko počeo da se prodaje 
na pijaci, pa iskoristite ove mesece da ga što češće konzumirate.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;/div&gt; &lt;/div&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/sremus_ubica_otrova/2013-03-26-66</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/sremus_ubica_otrova/2013-03-26-66</guid>
			<pubDate>Tue, 26 Mar 2013 16:41:01 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Navijači i &quot;navijači&quot;: Ne volimo mi toliko svoju zemlju kao što se hvalimo</title>
			<description>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Sneg i lepe fudbalske vesti nekako ne idu zajedno, 
ali su dešavanja iz Novog Sada potvrdila da je u Srbiji i to moguće. 
Ali, ne samo zahvaljujući Srbima, njima manje, već neverovatnim Škotima:
 obučeni u čuvene kiltove zgrabili su lopate i pomogli radnicima na 
stadionu &quot;Karađorđe&quot; da se stvore uslovi za odigravanje utakmice između 
njihove reprezentacije i &quot;orlova&quot;. Pored toga što su uspeli u tome, 
mnogo je bitnije kakvu su sliku poslali - o poštovanju i ljubavi prema 
nacionalnom timu, zastavi, himni i tek onda fudbalu. Mnogo toga imaju 
još da uče ovdašnji navijači.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://sport.blic.rs/data/images/2013-03-26/326160_bogdanov_ff.jpg?ver=1364312532&quot; class=&quot;img_full&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;241&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;
&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;U&amp;nbsp;Srbiji, generalno, ne postoji zdrava, razvijena &quot;na...</description>
			<content:encoded>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Sneg i lepe fudbalske vesti nekako ne idu zajedno, 
ali su dešavanja iz Novog Sada potvrdila da je u Srbiji i to moguće. 
Ali, ne samo zahvaljujući Srbima, njima manje, već neverovatnim Škotima:
 obučeni u čuvene kiltove zgrabili su lopate i pomogli radnicima na 
stadionu &quot;Karađorđe&quot; da se stvore uslovi za odigravanje utakmice između 
njihove reprezentacije i &quot;orlova&quot;. Pored toga što su uspeli u tome, 
mnogo je bitnije kakvu su sliku poslali - o poštovanju i ljubavi prema 
nacionalnom timu, zastavi, himni i tek onda fudbalu. Mnogo toga imaju 
još da uče ovdašnji navijači.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://sport.blic.rs/data/images/2013-03-26/326160_bogdanov_ff.jpg?ver=1364312532&quot; class=&quot;img_full&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;241&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;
&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;U&amp;nbsp;Srbiji, generalno, ne postoji zdrava, razvijena &quot;navijačka svest&quot;, 
naročito prema reprezentaciji, kakvu su pokazali gosti iz Škotske. A ako
 neko razume njihovo ponašanje i kulturu, te odnos prema nacionalnoj 
selekciji, onda je to Ivan Golac, koji je sa uspehom radio upravo u 
Škotskoj.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;in_banner flash &quot;&gt;
&lt;/div&gt;&lt;p&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&quot;Ovo čišćenje snega na &apos;Karađorđu&apos;, to apsolutno liči na njih. 
Prekrasno! Škoti su specifični, što dokazuje i to što su poklonili novac
 Dečjem selu, to ne može niko. Neverovatno, svaka im čast&quot;, bile su prve
 impresije Ivana Golca u razgovoru za Blicsport.rs.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Iskusni srpski stručnjak je 1993. godine preuzeo Dandi Junajted i u 
prvoj sezoni osvojio trofej Kupa, zbog čega ga i dan danas poštuju na 
tom delu Ostrva. Njega ni malo nije zatekla snežna, novosadska priča.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&quot;Oni su izuzetno temperametni i društveni, velikog srca i nema na 
planeti ničeg&amp;nbsp; sličnog onome što su Škoti. Nigde ne može da se doživi 
atmosfera kao na njihovim stadionima, Hempden parku, Ajbroksu i Seltik 
Parku kada igra reprezentacija. Nigde. Vembli jedini može da im priđe i 
donekle možda Nou Kamp&quot;, smatra Golac.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Škoti su došli u Srbiju i očitali najbolju moguću lekciju ovdašnjim 
navijačima kako se voli i poštuje zemlja, a ne onako kako su to 
pojedinci uradili u Đenovi na gostovanju Italiji. Neke će pamtiti po 
incidentima, a neke po kiltovima, osmesima, darivanju dece i čišćenju 
snega.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
&quot;To su nezamislive stvari, dijametralne. Nikada ne mogu ići zajedno, to 
(što se nama dogodilo u Đenovi)&amp;nbsp;je nemoguće da se dogodi kod njih. Znamo
 kakva je netrepeljivost između njih i Engleza ali, čak i kada njih 
40-50.000 hiljada ode na utakmicu... da urade nekad nešto protiv svoje 
selekcije? Ne, nikad. Mi pokazujemo dugi niz godina da ne volimo svoju 
zemlju, jer ne bismo rasturili onu državu. Morate prvo voleti svoju 
zemlju. A mi je ne poštujemo i ne volimo, pa nam i ne može biti kako je 
njima. Dobili smo najlepši deo planete, ali nam je Bog uzeo pamet. Škoti
 su svesni da je njihova reprezentacija beznađe, ali i dalje ostaju 
privrženi dresu i zastavi&quot;, naglašava Golac i dodaje kako sumnja da bi 
taj kult reprezentacije, na tom nivou mogao jednog dana da se razvije na
 ovim prostorima.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&quot;Ne, ne može, jer imali smo nešto što je vrlo lepo, pokrenuto &apos;50, 
&apos;60-ih godina, više nego veličanstveno na našim stadionaima. Međutim, 
sve što je bilo normalno, lepo i pametno, danas je suprotno, danas se 
oduševljavamo budalama i neukusima. Bojim se da teško možemo da se 
pomerimo u tom smeru”, zaključuje Golac u intervjuu za Blicsport.rs.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/navijaci_i_navijaci_ne_volimo_mi_toliko_svoju_zemlju_kao_sto_se_hvalimo/2013-03-26-65</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/navijaci_i_navijaci_ne_volimo_mi_toliko_svoju_zemlju_kao_sto_se_hvalimo/2013-03-26-65</guid>
			<pubDate>Tue, 26 Mar 2013 16:27:17 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Karta za Mars u jednom pravcu</title>
			<description>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Svake nedelje po neki ekscentrični milioner obeća kolonizaciju Marsa. Ovog puta, u pitanju je Holanđanin &lt;a href=&quot;http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/372962/Karta-za-Mars-u-jednom-pravcu#&quot; style=&quot;text-decoration:underline&quot; id=&quot;_GPLITA_1&quot; title=&quot;Click to Continue &gt; by Browse to Save&quot;&gt;Bas&lt;/a&gt;
 Lansdorp, koji u projektu &quot;Mars Jedan&quot; nastoji da okupi timove 
astronauta koji bi na Crvenu planetu poleteli 2023. Konkurs je otvoren, 
od kandidata se ne traži nikakvo iskustvo, a u svemu postoji samo jedna 
začkoljica: povratka nema.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; class=&quot;img_full&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-03-19/324052_mars-04_f.jpg?ver=1363706700&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt; 
&lt;div class=&quot;potpis&quot; style=&quot;width:470px;&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ovako je projekat zamišljen&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;...</description>
			<content:encoded>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Svake nedelje po neki ekscentrični milioner obeća kolonizaciju Marsa. Ovog puta, u pitanju je Holanđanin &lt;a href=&quot;http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/372962/Karta-za-Mars-u-jednom-pravcu#&quot; style=&quot;text-decoration:underline&quot; id=&quot;_GPLITA_1&quot; title=&quot;Click to Continue &gt; by Browse to Save&quot;&gt;Bas&lt;/a&gt;
 Lansdorp, koji u projektu &quot;Mars Jedan&quot; nastoji da okupi timove 
astronauta koji bi na Crvenu planetu poleteli 2023. Konkurs je otvoren, 
od kandidata se ne traži nikakvo iskustvo, a u svemu postoji samo jedna 
začkoljica: povratka nema.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; class=&quot;img_full&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-03-19/324052_mars-04_f.jpg?ver=1363706700&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt; 
&lt;div class=&quot;potpis&quot; style=&quot;width:470px;&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ovako je projekat zamišljen&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Lansdorp tvrdi da se vieš od 8.000 ljudi već prijavilo za priliku da
 živi (odnosno umre) na Marsu, nakon osmogodišnjeg treninga koji bio 
buhvatao obuku iz tehničkih nauka, mehaničkih popravki i gajenja useva.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;in_banner flash &quot;&gt;



&lt;/div&gt;&lt;p&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Inicijator projekta je za Bi-Bi-Si izjavio da &quot;tehnologija da se 
ljudi dopreme na Mars i tamo održe u životu već postoji”, ali da 
&quot;naprosto još ne postoji tehnologija koja bi ljude sa Mars vratila na 
Zemlju”. 
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-03-19/324051_mars-03_f.jpg?ver=1363706740&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Jedan od dobrovoljaca&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Lansdorp planira da projekat finansira kroz rijaliti nalik na 
&quot;Velikog brata&quot;, koji bi prikazivao obuku budućnih astronauta, njihovo 
osmomesečno putovanje kroz svemir, i njihov (dug ili vrlo kratak) 
boravak na Marsu. 
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-03-19/324050_mars-02_f.jpg?ver=1363706773&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Bas Lansdorp, idejni tvorac projekta &quot;Mars Jedan&quot;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Po čemu se Lansdorpov projekt razlikuje od drugih, sličnih inicijativa za putovanje na Mars?
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;On tvrdi da &quot;raspolaže timom koji na ovome radi već više od dve 
godine”, a u kome ima i ambasadora, astronauta i dobitika Nobelove 
nagrade, savetnika iz NASA i iz UN, kao i investitora i sponzora iz 
celog sveta”.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/karta_za_mars_u_jednom_pravcu/2013-03-23-64</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/karta_za_mars_u_jednom_pravcu/2013-03-23-64</guid>
			<pubDate>Sat, 23 Mar 2013 16:57:22 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Ako asteroid krene ka Zemlji, NASA savetuje: pomolite se!</title>
			<description>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Čarls Bolden, šef američke svemirske agencije, 
upozorio je Kongres Sjedinjenih Američkih Država da najbolji savet koji
 NASA može da da kada je reč o tome šta da se radi ukoliko bi se 
ustanovilo da veliki asteroid leti pravo na Njujork glasi: pomolite se!&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2012-03-01/218491_asteroid_f.jpg?ver=1363863422&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;U&amp;nbsp;blizini Zemlje svakog 
trenutka prođe veliki broj objekata&amp;nbsp; s potencijalom da izazovu 
katastrofu planetarnih i nacionalnih razmera&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Prema Boldenovim rečima, ni SAD, a ni bilo ko drugi, trenutno ne bi 
mogao da učini ama baš ništa ukoliko bi se ustanovilo da neki nepoznati ...</description>
			<content:encoded>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Čarls Bolden, šef američke svemirske agencije, 
upozorio je Kongres Sjedinjenih Američkih Država da najbolji savet koji
 NASA može da da kada je reč o tome šta da se radi ukoliko bi se 
ustanovilo da veliki asteroid leti pravo na Njujork glasi: pomolite se!&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2012-03-01/218491_asteroid_f.jpg?ver=1363863422&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;U&amp;nbsp;blizini Zemlje svakog 
trenutka prođe veliki broj objekata&amp;nbsp; s potencijalom da izazovu 
katastrofu planetarnih i nacionalnih razmera&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Prema Boldenovim rečima, ni SAD, a ni bilo ko drugi, trenutno ne bi 
mogao da učini ama baš ništa ukoliko bi se ustanovilo da neki nepoznati 
asterodi ili meteor leti ka Zemlji i da će se sudariti sa njom. &lt;br&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Petnaestog februara ove godine nad Čeljabinskom u Rusiji eksplodirao 
je asterod prečnika oko 17 metara. Udarni talasi su polomili prozore i 
oštetili zgrade u gradu, a preko 1500 ljudi je povređeno. &lt;br&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;in_banner flash &quot;&gt;



&lt;/div&gt;&lt;p&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Kasnije istog dana, asteroid veći od onog prvog prošao je na oko 
27.681 kilometar od Zemlje, što je bliže od mreže televizijskih i 
meteoroloških satelita koji kruže oko planete.&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;- Ovi događaji mogu da posluže kao dokaz da živimo u aktivnom 
Sunčevom sistemu, u kom potencijalno opasni objekti sa iznenađujućom 
učestalošću prolaze kroz naš najbliži komšiluk - zaključio je nakon 
Boldenovog izlaganja Edi Bernis Džonson, član Predstavničkog doma i 
demokrata iz Teksasa. 
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-02-14/314193_asteroid-2012-da14-approaching-from-the-south-ap_f.jpg?ver=1363863542&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Ako neko od njih krene ka našoj planeti,&amp;nbsp; čovečanstvo samo može da se -&amp;nbsp; moli&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Lamar Smit, predsednik Komiteta za nauku Predstavničkog doma Kongresa
 SAD konstatovao je, pak, da smo &quot;imali sreće što su događaji od prošlog
 meseca ispali samo zanimljiva konicidencija, a ne katastrofa”.&lt;br&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Smit se na saslušanju od utorka založio da se ustanovi šta se tim 
povodom preduzima i koliko novca se ulaže kako bi se planeta bolje 
zaštitila. 
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;NASA je pronašla i preti oko 96 odsto najvećih objekata (sa prečnikom
 većim od 1km) koji lete u blizini Zemlje. Udar asteroida takvih rezmera
 u našu planetu lako bi mogao da znači i kraj civilizacije.&amp;nbsp; 
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Procenjuje se, međutim, da je tu negde i oko 10.000 asteroida 
prečnika oko 50m, koji bi imali potencijal da razore veći grad, i da je
 samo 10 odsto tih asteroida otkriveno. Procenuje se da objekti takve 
veličine na Zemlju padaju u proseku jednom u 1.000 godina.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;div class=&quot;img_full&quot;&gt;&lt;div align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2013-02-16/314530_asteroid-foto-ap_f.jpg?ver=1363863638&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt;&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;width:470px;&quot; class=&quot;potpis&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Posledice eksplozije asteroida iznad Sibira 1908.&lt;/font&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
- Prema podacima kojim trenutno raspolažemo, takvi asteroidi trentuno ne
 ugrožavaju stanovništvo SAD - kaže Bolden. -&amp;nbsp;Ali, ako se ustanovi da 
neki od njih stiže u roku od tri nedelje - počnite da se molite. &lt;br&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Da bi osnažila sopstvene napore na praćenju asteroida i formirala 
međunarodno partnerstvo, NASA trenutno traži tehnologije u razvoju koje 
bi omogućile da se &lt;a href=&quot;http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/373285/Ako-asteroid-krene-ka-Zemlji-NASA-savetuje-pomolite-se#&quot; style=&quot;text-decoration:underline&quot; id=&quot;_GPLITA_0&quot; title=&quot;Click to Continue &gt; by Browse to Save&quot;&gt;objekt&lt;/a&gt; koji leti ka Zemlji kako bi se sa njom sudario eventualno skrene. 
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;- Verovatnoća da udar ovakvog objekta prouzrokuje masovnu katastrofu 
je vrlo mala, ali posledice takvog događaja bi bile toliko velike, da 
ima smisla da se taj rizik ozbiljno shvati - smatra Bolden. &lt;br&gt;
&amp;nbsp;
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Pre oko 66 miliona godina, objekt prečnika 10 km je, kako se veruje, 
udario u poluostvo Jukatan u Meksiku, što je dovelo do izumiranja 
dinosaurusa, kao i većine biljnih i životinjskih vrsta tog doba na 
Zemlji.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Asteroid koji je prošlog meseca eksplodirao iznad Rusije bio je najveći 
objekt koj je pogodio Zemljinu atmosferu još od događaja u Tunguski 
1908, kada je eksplozija asteroda ili komete iznad Sibira sa zemljom 
sravnila oko 80 miliona stabala, na površini od 2.150 kvadratnih 
kilometara.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/ako_asteroid_krene_ka_zemlji_nasa_savetuje_pomolite_se/2013-03-23-63</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/ako_asteroid_krene_ka_zemlji_nasa_savetuje_pomolite_se/2013-03-23-63</guid>
			<pubDate>Sat, 23 Mar 2013 16:48:33 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Odelo koje štiti od elektromagnetnih talasa iz mobilnih telefona</title>
			<description>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Francuska modna kuća &quot;Smagler&quot; je proizvela odelo 
koje blokira elektromagnetne talase koje proizvode mobilni telefoni, 
objavljeno je juče.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2012-05-08/241804_smartfon-afp_f.jpg?ver=1363902887&quot; class=&quot;img_full&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt; &lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt; - Ovo bi bio prvi put da se tehnološki materijali koriste za 
svakodnevnu odeću muškarca, a da to ne izaziva osećaj nelagodnosti - 
ističe Benžaman Anin iz odeljenja &quot;Smaglera&quot; za istraživanje i razvoj.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Dosad je ova specifična vrsta materijala korišćena u rudimentarnoj formi
 za odeću profesionalaca koji su izuzetno izloženi elektromagnetnim 
talasima, napominje Anin.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;in_banner flash &quot;&gt;



&lt;/div&gt;&lt;p&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face...</description>
			<content:encoded>&lt;p id=&quot;article_lead&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;Francuska modna kuća &quot;Smagler&quot; je proizvela odelo 
koje blokira elektromagnetne talase koje proizvode mobilni telefoni, 
objavljeno je juče.&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
 &lt;/font&gt;&lt;p align=&quot;center&quot;&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;img src=&quot;http://www.blic.rs/data/images/2012-05-08/241804_smartfon-afp_f.jpg?ver=1363902887&quot; class=&quot;img_full&quot; alt=&quot;&quot; height=&quot;270&quot; width=&quot;470&quot;&gt; &lt;br&gt;&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt; - Ovo bi bio prvi put da se tehnološki materijali koriste za 
svakodnevnu odeću muškarca, a da to ne izaziva osećaj nelagodnosti - 
ističe Benžaman Anin iz odeljenja &quot;Smaglera&quot; za istraživanje i razvoj.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Dosad je ova specifična vrsta materijala korišćena u rudimentarnoj formi
 za odeću profesionalaca koji su izuzetno izloženi elektromagnetnim 
talasima, napominje Anin.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;div class=&quot;in_banner flash &quot;&gt;



&lt;/div&gt;&lt;p&gt;
&lt;/p&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Na tom materijalu &lt;a href=&quot;http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Zanimljivosti/373420/Odelo-koje-stiti-od-elektromagnetnih-talasa-iz-mobilnih-telefona#&quot; style=&quot;text-decoration:underline&quot; id=&quot;_GPLITA_0&quot; title=&quot;Click to Continue &gt; by Browse to Save&quot;&gt;firma&lt;/a&gt; &quot;Smagler&quot; je radila tri godine, u saradnji sa Institutom XLIM iz Limoža, specijalizovanim za probleme elektromagnertizma.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Dotični materijal koristi se za džepove sakoa, a u njega su utkane niti 
nikla, koji ne izaziva alergijske reakcije, nerđajućeg čelika, 
aluminijuma i pirita. Ovaj materijal navodno može da blokira 90 odsto 
elektromagnetnih talasa.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;
&lt;/font&gt;&lt;p&gt;&lt;font face=&quot;Arial&quot; size=&quot;2&quot;&gt;&lt;br&gt;
Prva odela sa novim materijalom će se pojaviti u okviru kolekcije proleće-leto 2013. firme &quot;Smagler&quot;.
&lt;/font&gt;&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/odelo_koje_stiti_od_elektromagnetnih_talasa_iz_mobilnih_telefona/2013-03-23-62</link>
			<dc:creator>Admin6725</dc:creator>
			<guid>https://vlaskainfo.ucoz.com/news/odelo_koje_stiti_od_elektromagnetnih_talasa_iz_mobilnih_telefona/2013-03-23-62</guid>
			<pubDate>Sat, 23 Mar 2013 16:46:14 GMT</pubDate>
		</item>
	</channel>
</rss>